Tag Archives: pravilna priprema žitarica

Još malo na temu žitarica

Standardno

Pišući post o žitaricama prije nekoliko dana sam shvatila koliko je kompleksna ta tema. Želeći pisati kratko i jasno, tako da su moji savjeti odmah upotrebljivi u praksi, propustila sam spomenuti još par važnih podataka.

 Trenutno se žestoko raspravlja na blogovima, u knjigama, medicinskim i zdravstvenim časopisima, te forumima u cijelom svijetu da li su žitarice zdrave ili ne.

No široj javnosti se još uvijek servira da su cjelovite žitarice baza zdrave prehrane i to puno žitarica. Po piramidi prehrane 6-11 porcija dnevno. Konzumiranje takve količine žitarica može dovesti do cijelog niza zdravstvenih problema.

Pa što je onda istina? Je li u redu da jedemo žitarice ili ne? Nažalost, odgovor nije jednostavan.

Ljudi sa zdravim probavnim traktom bez intolerancija mogu konzumirati žitarice pripremljene na tradicionalan način ALI u ograničenim količinama. Žitarice bi također trebale biti uzgojene  na plodnoj zemlji, bez ikakvih pesticida i ostalih kemikalija, naravno ne GMO, ne hibridizirane, i svježe samljevene u nekom manjem mlinu ili kod kuće. Još bolje je da su proklijale, sasušene u dehidratoru i  tek onda samljevene. Žitarice su se tradicionalno obrađivale tako da bi se samljele i prosijavale da bi se odstranio veći dio mekinja. Vrijednost žitarica nije bila u tome da se jede sa mekinjama već u tome da ako su rasle u zemlji bogatoj nutrijentima, onda su i očišćene bile bogate njima, naročito B vitaminima  i magnezijem. Problem je u tome što  je većina površinske zemlje danas potrošena i što je vrlo siromašna hranjivim sastojcima.

 Ljudima koji imaju  ozbiljnih zdravstvenih problema pogotovo sa probavnim traktom bi savjetovala da ozbiljno prouče GAPS program.  Ako se pitate što je GAPS- Gut and Psychology Syndrome, GAP Sindrom ili GAPS je pristup koji ustanovljuje vezu između funkcija probavnog sistema i mozga. Taj termin je izmislila Dr. Natasha Campbell McBride 2004. godine nakon što je radila sa stotinama djece i odraslih sa neurološkim i psihološkim bolestima poput autističnog spektra, ADHD-a i ADD-a, šizofrenije, disleksije, dispraksije, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, bi-polarnog poremećaja i primjetila da su gotovo uvijek popraćene alergijama, astmom, ekcemima i nenormalnom probavnom florom. Svrha GAPS protokola je da se tijelo detoksificira, da se digne otrovna magla sa mozga da bi mu se dozvolilo da se pravilno razvija i funkcionira. Da bi se to postiglo, mora se očistiti i  iscijeliti probavni trakt tako da prestane biti glavni izvor zatrovanosti i da postane izvor hranjivosti za što je i stvoren. Više od 90% svega otrovnog što kola našim krvotokom ( i to naravno stiže i do mozga) dolazi iz crijeva, pa će njihovo izlječenje dramatično smanjiti cjelokupnu zatrovanost organizma. Ona  kaže da se treba strogo pridržavati njenih savjeta 1-3 godine da bi se probavni trakt iscijelio te da će nakon toga većina ljudi moći ponovno tolerirati žitarice, ali pravilno pripremljene i opet ponavljam ne u velikim količinama.

Više o tome-http://gaps.me/

P.S. Ja već neko vrijeme ne toleriram gluten pa su mi slijedeći recepti pomogli u prijelaznom razdoblju. Danas bez problema funkcioniram bez ikakvih kruhova.

 

RIŽIN BESKVASNI KRUH

Starter- 1šalica brašna, 2 jušne žlice vodenog ili mliječnog kefira, voda- sve dobro izmiješati u npr. velikoj staklenci od meda.

Nakon 12 sati dodati 1/3 šalice brašna i vodu i dobro promješati.

Nakon slijedećih 12 sati  starter treba opet nahraniti sa 1/3 šalice brašna i vode i dobro promiješati.

Nakon još 12 h ( 36h, dan i pol od kada ste počeli raditi starter), ako je starter dovoljno dignut i pun mjehurića možete zamijesiti kruh. Ako nije, napravite još jedno hranjenje i zamijesite kruh za 4-6 sati.

Kruh- oko pola kg brašna, 1 žličica soli, 1 žlica šećera ili meda, starter i topla voda.

Dizati kruh barem 8 sati. Koristite posudu za dizanje u kojoj tijesto ima mjesta da se digne barem duplo. Ako se prebrzo digne, premijesite tjesto, spustite ga i neka se ponovno digne. Zadnjih par sati, tijesto prebacite u kalup sa papirom za pečenje i pustite ga da se još jednom digne. Pecite u prethodno zagrijanoj pečnici na 180 stupnjeva od 50-75 minuta.

Ostavite da se ohladi i zamotajte u čistu krpu.

 

RIŽINE POGAČICE-DOSE

1 šalica riže i pola šalice leće ili 1.5 šalica riže-dobro isperite i stavite močiti 24 sata u toplu vodu i 2 žlice jab.octa (lim.soka ili vodenog kefira). Nakon 24h dobro isperite i izmiksajte u blenderu sa 1 žličicom soli. Ostavite tako još 24h. Sada možete umješati i 1 jaje. Pecite na tavi za palačinke na kokosovom ulju ili ghiu kao pogačice ili palačinke.

 

 

 

 

KRUH OD KOKOSOVOG BRAŠNA

1 šalica kokosovog brašna-ako je krupno izmiksajte u mlincu za kavu, 1/3 šalice ghia (ili kokos maslaca ili putra), 6 jaja, 2 žlice meda i ½ žličice soli.

Sve izmiksajte i stavite na nauljeni kalup. Stavite u pečnicu prethodno zagrijanu na 180 i pecite oko 40minuta.

 

Napisala Sanja

Žitarice

Standardno

Pravilna priprema žitarica

Ljudi koji su živjeli  prije industrijalizacije su namakali ili fermentirali svoje žitarice prije nego su ih termički obrađivali. Namakanjem, fermentiranjem, ili klijanjem žitarica aktivira  se enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu koja se nalazi u tim namirnicama. Fitinska kiselina je oblik fosfora koji tijelo ne može iskoristiti . Ona na sebe veže razne minerale iz našeg tijela poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Istraživanja su pokazala da konzumiranjem prevelikih količina fitinske kiseline tijelo izlučuje više kalcija nego što ga dobiva. Tako dolazi do ozbiljnog manjka minerala, metabolizam usporava i tijelo počinje funkcionirati na poseban način. Počinje koristiti što je moguče manje minerala za preživljavanje. Osim toga fitinska kiselina inhibira enzime u našem probavnom traktu poput pepsina koji je potreban za razgradnju proteina u želucu, amilaze potrebne za razgradnju škroba u šećere i tripsina, potrebnog za probavu proteina u tankom crijevu što uzrokuje želučane tegobe i kroničan manjak  nekih aminokiselina. Odrastao čovjek tako može funkcionirati desetljećima, ali kod djece to brzo dovodi do problema poput rahitisa, slabog rasta i razvoja kostiju, lošeg držanja, preuske vilice, kvarenja zubi, anemije i mentalne retardacije. Lako iskoristiv kalcij iz juha od kosti i svježih mliječnih proizvoda, te vitamin D iz nekih životinjskih masti mogu smanjiti neželjene efekte fitinske kiseline. Tu također pomažu vitamini A, C i betakaroten.

Popularna upotreba neobrađenih mekinja je jedan od najgorih primjera modernih namirnica koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme zbog toga što sadrže velike količine fitinske kiseline. Žitne pahuljice, corn-flakes, granola i razne pločice koje se reklamiraju kao zdrava hrana su zapravo štetne za zdravlje zato što su nepravilno pripremljene.

Kod namakanja u toploj filtriranoj vodi može se koristiti svježe iscijeđeni limunov sok, nefiltrirani nepasterizirani jabučni ocat, sirutka( dobivena procijeđivanjem kefira ili jogurta kod kuće) ili  mlaćenica-1 žlica kiseline na svaku šalicu žitarica i to sve neka stoji barem 12h na sobnoj temperaturi.

Amarant, quinoa, smeđa riža, heljda ili proso

Te žitarice su najlakše za probaviti jer sadrže manje fitinske kiseline nego druge. Zapravo, heljda, proso i quinoa su više kao sjemenke nego žitarice. 12 sati namakanja omekšat će ih tako da će krajnji rezultat biti laganiji u teksturi.

Žitarice sa glutenom

Gluten je posebno težak za probaviti. Nalazi se u žitaricama poput ječma, bulgura, kamuta, zobi, raži, dinkela, i pšenice. Njihovim namakanjem (barem 24h – 2 žlice kiseline na 1 šalicu žitarica) gluten se djelomično razgrađuje ,a osmosatnim fermentiranjem  kao u “beskvasnom” kruhu gotovo u potpunosti. Pšenica ima 4 puta više fitaze od riže, a raž još 2 puta više od pšenice što je čini idealnom za pripremanje kvasa za kruh.

Treća mogučnost sa takvim žitaricama je da se prokliju, posuše u dehidratoru i samelju u brašno. Takvo brašno se onda može koristiti u svim receptima kao normalno i nije ga potrebno posebno pripremati.

Klijanje također korisno modificira razne nutricionističke elemente. Prema istraživanjima klijanjem pšenice se povećava udio tiamina(B1) za 28%, riboflavina(B2) za 315%, niacina (B3) za 66%, pantotenske kiseline(B5) za 65%, biotina za 111% , folne kiseline za 278%  i vitamina C za 300%.

Zobene pahuljice-bitno je da nisu rađene na visokim temperaturama jer se pritom uništi fitaza.  Treba ih namakati na sobnoj temperaturi u toploj vodi  24h sa sirutkom, lim.sokom ili jab.octom uz mali dodatak raženog brašna. Nakon toga ih treba kuhati barem 10 minuta.

Kukuruz

On zahtjeva poseban tretman. Znam da ga treba namakati u vapnenoj vodi, ali ne znam kako se to radi, gdje nabaviti vapnenac za to i sve te detalje. Ćim to istražim javljam što sam naučila.

Napisala Sanja