Pišući post o žitaricama prije nekoliko dana sam shvatila koliko je kompleksna ta tema. Želeći pisati kratko i jasno, tako da su moji savjeti odmah upotrebljivi u praksi, propustila sam spomenuti još par važnih podataka.
Trenutno se žestoko raspravlja na blogovima, u knjigama, medicinskim i zdravstvenim časopisima, te forumima u cijelom svijetu da li su žitarice zdrave ili ne.
No široj javnosti se još uvijek servira da su cjelovite žitarice baza zdrave prehrane i to puno žitarica. Po piramidi prehrane 6-11 porcija dnevno. Konzumiranje takve količine žitarica može dovesti do cijelog niza zdravstvenih problema.
Pa što je onda istina? Je li u redu da jedemo žitarice ili ne? Nažalost, odgovor nije jednostavan.
Ljudi sa zdravim probavnim traktom bez intolerancija mogu konzumirati žitarice pripremljene na tradicionalan način ALI u ograničenim količinama. Žitarice bi također trebale biti uzgojene na plodnoj zemlji, bez ikakvih pesticida i ostalih kemikalija, naravno ne GMO, ne hibridizirane, i svježe samljevene u nekom manjem mlinu ili kod kuće. Još bolje je da su proklijale, sasušene u dehidratoru i tek onda samljevene. Žitarice su se tradicionalno obrađivale tako da bi se samljele i prosijavale da bi se odstranio veći dio mekinja. Vrijednost žitarica nije bila u tome da se jede sa mekinjama već u tome da ako su rasle u zemlji bogatoj nutrijentima, onda su i očišćene bile bogate njima, naročito B vitaminima i magnezijem. Problem je u tome što je većina površinske zemlje danas potrošena i što je vrlo siromašna hranjivim sastojcima.
Ljudima koji imaju ozbiljnih zdravstvenih problema pogotovo sa probavnim traktom bi savjetovala da ozbiljno prouče GAPS program. Ako se pitate što je GAPS- Gut and Psychology Syndrome, GAP Sindrom ili GAPS je pristup koji ustanovljuje vezu između funkcija probavnog sistema i mozga. Taj termin je izmislila Dr. Natasha Campbell McBride 2004. godine nakon što je radila sa stotinama djece i odraslih sa neurološkim i psihološkim bolestima poput autističnog spektra, ADHD-a i ADD-a, šizofrenije, disleksije, dispraksije, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, bi-polarnog poremećaja i primjetila da su gotovo uvijek popraćene alergijama, astmom, ekcemima i nenormalnom probavnom florom. Svrha GAPS protokola je da se tijelo detoksificira, da se digne otrovna magla sa mozga da bi mu se dozvolilo da se pravilno razvija i funkcionira. Da bi se to postiglo, mora se očistiti i iscijeliti probavni trakt tako da prestane biti glavni izvor zatrovanosti i da postane izvor hranjivosti za što je i stvoren. Više od 90% svega otrovnog što kola našim krvotokom ( i to naravno stiže i do mozga) dolazi iz crijeva, pa će njihovo izlječenje dramatično smanjiti cjelokupnu zatrovanost organizma. Ona kaže da se treba strogo pridržavati njenih savjeta 1-3 godine da bi se probavni trakt iscijelio te da će nakon toga većina ljudi moći ponovno tolerirati žitarice, ali pravilno pripremljene i opet ponavljam ne u velikim količinama.
Više o tome-http://gaps.me/
P.S. Ja već neko vrijeme ne toleriram gluten pa su mi slijedeći recepti pomogli u prijelaznom razdoblju. Danas bez problema funkcioniram bez ikakvih kruhova.
RIŽIN BESKVASNI KRUH
Starter- 1šalica brašna, 2 jušne žlice vodenog ili mliječnog kefira, voda- sve dobro izmiješati u npr. velikoj staklenci od meda.
Nakon 12 sati dodati 1/3 šalice brašna i vodu i dobro promješati.
Nakon slijedećih 12 sati starter treba opet nahraniti sa 1/3 šalice brašna i vode i dobro promiješati.
Nakon još 12 h ( 36h, dan i pol od kada ste počeli raditi starter), ako je starter dovoljno dignut i pun mjehurića možete zamijesiti kruh. Ako nije, napravite još jedno hranjenje i zamijesite kruh za 4-6 sati.
Kruh- oko pola kg brašna, 1 žličica soli, 1 žlica šećera ili meda, starter i topla voda.
Dizati kruh barem 8 sati. Koristite posudu za dizanje u kojoj tijesto ima mjesta da se digne barem duplo. Ako se prebrzo digne, premijesite tjesto, spustite ga i neka se ponovno digne. Zadnjih par sati, tijesto prebacite u kalup sa papirom za pečenje i pustite ga da se još jednom digne. Pecite u prethodno zagrijanoj pečnici na 180 stupnjeva od 50-75 minuta.
Ostavite da se ohladi i zamotajte u čistu krpu.
RIŽINE POGAČICE-DOSE
1 šalica riže i pola šalice leće ili 1.5 šalica riže-dobro isperite i stavite močiti 24 sata u toplu vodu i 2 žlice jab.octa (lim.soka ili vodenog kefira). Nakon 24h dobro isperite i izmiksajte u blenderu sa 1 žličicom soli. Ostavite tako još 24h. Sada možete umješati i 1 jaje. Pecite na tavi za palačinke na kokosovom ulju ili ghiu kao pogačice ili palačinke.
KRUH OD KOKOSOVOG BRAŠNA
1 šalica kokosovog brašna-ako je krupno izmiksajte u mlincu za kavu, 1/3 šalice ghia (ili kokos maslaca ili putra), 6 jaja, 2 žlice meda i ½ žličice soli.
Sve izmiksajte i stavite na nauljeni kalup. Stavite u pečnicu prethodno zagrijanu na 180 i pecite oko 40minuta.
Napisala Sanja