Tag Archives: fitinska kiselina

Žitarice

Standardno

Pravilna priprema žitarica

Ljudi koji su živjeli  prije industrijalizacije su namakali ili fermentirali svoje žitarice prije nego su ih termički obrađivali. Namakanjem, fermentiranjem, ili klijanjem žitarica aktivira  se enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu koja se nalazi u tim namirnicama. Fitinska kiselina je oblik fosfora koji tijelo ne može iskoristiti . Ona na sebe veže razne minerale iz našeg tijela poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Istraživanja su pokazala da konzumiranjem prevelikih količina fitinske kiseline tijelo izlučuje više kalcija nego što ga dobiva. Tako dolazi do ozbiljnog manjka minerala, metabolizam usporava i tijelo počinje funkcionirati na poseban način. Počinje koristiti što je moguče manje minerala za preživljavanje. Osim toga fitinska kiselina inhibira enzime u našem probavnom traktu poput pepsina koji je potreban za razgradnju proteina u želucu, amilaze potrebne za razgradnju škroba u šećere i tripsina, potrebnog za probavu proteina u tankom crijevu što uzrokuje želučane tegobe i kroničan manjak  nekih aminokiselina. Odrastao čovjek tako može funkcionirati desetljećima, ali kod djece to brzo dovodi do problema poput rahitisa, slabog rasta i razvoja kostiju, lošeg držanja, preuske vilice, kvarenja zubi, anemije i mentalne retardacije. Lako iskoristiv kalcij iz juha od kosti i svježih mliječnih proizvoda, te vitamin D iz nekih životinjskih masti mogu smanjiti neželjene efekte fitinske kiseline. Tu također pomažu vitamini A, C i betakaroten.

Popularna upotreba neobrađenih mekinja je jedan od najgorih primjera modernih namirnica koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme zbog toga što sadrže velike količine fitinske kiseline. Žitne pahuljice, corn-flakes, granola i razne pločice koje se reklamiraju kao zdrava hrana su zapravo štetne za zdravlje zato što su nepravilno pripremljene.

Kod namakanja u toploj filtriranoj vodi može se koristiti svježe iscijeđeni limunov sok, nefiltrirani nepasterizirani jabučni ocat, sirutka( dobivena procijeđivanjem kefira ili jogurta kod kuće) ili  mlaćenica-1 žlica kiseline na svaku šalicu žitarica i to sve neka stoji barem 12h na sobnoj temperaturi.

Amarant, quinoa, smeđa riža, heljda ili proso

Te žitarice su najlakše za probaviti jer sadrže manje fitinske kiseline nego druge. Zapravo, heljda, proso i quinoa su više kao sjemenke nego žitarice. 12 sati namakanja omekšat će ih tako da će krajnji rezultat biti laganiji u teksturi.

Žitarice sa glutenom

Gluten je posebno težak za probaviti. Nalazi se u žitaricama poput ječma, bulgura, kamuta, zobi, raži, dinkela, i pšenice. Njihovim namakanjem (barem 24h – 2 žlice kiseline na 1 šalicu žitarica) gluten se djelomično razgrađuje ,a osmosatnim fermentiranjem  kao u “beskvasnom” kruhu gotovo u potpunosti. Pšenica ima 4 puta više fitaze od riže, a raž još 2 puta više od pšenice što je čini idealnom za pripremanje kvasa za kruh.

Treća mogučnost sa takvim žitaricama je da se prokliju, posuše u dehidratoru i samelju u brašno. Takvo brašno se onda može koristiti u svim receptima kao normalno i nije ga potrebno posebno pripremati.

Klijanje također korisno modificira razne nutricionističke elemente. Prema istraživanjima klijanjem pšenice se povećava udio tiamina(B1) za 28%, riboflavina(B2) za 315%, niacina (B3) za 66%, pantotenske kiseline(B5) za 65%, biotina za 111% , folne kiseline za 278%  i vitamina C za 300%.

Zobene pahuljice-bitno je da nisu rađene na visokim temperaturama jer se pritom uništi fitaza.  Treba ih namakati na sobnoj temperaturi u toploj vodi  24h sa sirutkom, lim.sokom ili jab.octom uz mali dodatak raženog brašna. Nakon toga ih treba kuhati barem 10 minuta.

Kukuruz

On zahtjeva poseban tretman. Znam da ga treba namakati u vapnenoj vodi, ali ne znam kako se to radi, gdje nabaviti vapnenac za to i sve te detalje. Ćim to istražim javljam što sam naučila.

Napisala Sanja

Oglasi