Category Archives: nutricionizam

Još malo na temu žitarica

Standardno

Pišući post o žitaricama prije nekoliko dana sam shvatila koliko je kompleksna ta tema. Želeći pisati kratko i jasno, tako da su moji savjeti odmah upotrebljivi u praksi, propustila sam spomenuti još par važnih podataka.

 Trenutno se žestoko raspravlja na blogovima, u knjigama, medicinskim i zdravstvenim časopisima, te forumima u cijelom svijetu da li su žitarice zdrave ili ne.

No široj javnosti se još uvijek servira da su cjelovite žitarice baza zdrave prehrane i to puno žitarica. Po piramidi prehrane 6-11 porcija dnevno. Konzumiranje takve količine žitarica može dovesti do cijelog niza zdravstvenih problema.

Pa što je onda istina? Je li u redu da jedemo žitarice ili ne? Nažalost, odgovor nije jednostavan.

Ljudi sa zdravim probavnim traktom bez intolerancija mogu konzumirati žitarice pripremljene na tradicionalan način ALI u ograničenim količinama. Žitarice bi također trebale biti uzgojene  na plodnoj zemlji, bez ikakvih pesticida i ostalih kemikalija, naravno ne GMO, ne hibridizirane, i svježe samljevene u nekom manjem mlinu ili kod kuće. Još bolje je da su proklijale, sasušene u dehidratoru i  tek onda samljevene. Žitarice su se tradicionalno obrađivale tako da bi se samljele i prosijavale da bi se odstranio veći dio mekinja. Vrijednost žitarica nije bila u tome da se jede sa mekinjama već u tome da ako su rasle u zemlji bogatoj nutrijentima, onda su i očišćene bile bogate njima, naročito B vitaminima  i magnezijem. Problem je u tome što  je većina površinske zemlje danas potrošena i što je vrlo siromašna hranjivim sastojcima.

 Ljudima koji imaju  ozbiljnih zdravstvenih problema pogotovo sa probavnim traktom bi savjetovala da ozbiljno prouče GAPS program.  Ako se pitate što je GAPS- Gut and Psychology Syndrome, GAP Sindrom ili GAPS je pristup koji ustanovljuje vezu između funkcija probavnog sistema i mozga. Taj termin je izmislila Dr. Natasha Campbell McBride 2004. godine nakon što je radila sa stotinama djece i odraslih sa neurološkim i psihološkim bolestima poput autističnog spektra, ADHD-a i ADD-a, šizofrenije, disleksije, dispraksije, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, bi-polarnog poremećaja i primjetila da su gotovo uvijek popraćene alergijama, astmom, ekcemima i nenormalnom probavnom florom. Svrha GAPS protokola je da se tijelo detoksificira, da se digne otrovna magla sa mozga da bi mu se dozvolilo da se pravilno razvija i funkcionira. Da bi se to postiglo, mora se očistiti i  iscijeliti probavni trakt tako da prestane biti glavni izvor zatrovanosti i da postane izvor hranjivosti za što je i stvoren. Više od 90% svega otrovnog što kola našim krvotokom ( i to naravno stiže i do mozga) dolazi iz crijeva, pa će njihovo izlječenje dramatično smanjiti cjelokupnu zatrovanost organizma. Ona  kaže da se treba strogo pridržavati njenih savjeta 1-3 godine da bi se probavni trakt iscijelio te da će nakon toga većina ljudi moći ponovno tolerirati žitarice, ali pravilno pripremljene i opet ponavljam ne u velikim količinama.

Više o tome-http://gaps.me/

P.S. Ja već neko vrijeme ne toleriram gluten pa su mi slijedeći recepti pomogli u prijelaznom razdoblju. Danas bez problema funkcioniram bez ikakvih kruhova.

 

RIŽIN BESKVASNI KRUH

Starter- 1šalica brašna, 2 jušne žlice vodenog ili mliječnog kefira, voda- sve dobro izmiješati u npr. velikoj staklenci od meda.

Nakon 12 sati dodati 1/3 šalice brašna i vodu i dobro promješati.

Nakon slijedećih 12 sati  starter treba opet nahraniti sa 1/3 šalice brašna i vode i dobro promiješati.

Nakon još 12 h ( 36h, dan i pol od kada ste počeli raditi starter), ako je starter dovoljno dignut i pun mjehurića možete zamijesiti kruh. Ako nije, napravite još jedno hranjenje i zamijesite kruh za 4-6 sati.

Kruh- oko pola kg brašna, 1 žličica soli, 1 žlica šećera ili meda, starter i topla voda.

Dizati kruh barem 8 sati. Koristite posudu za dizanje u kojoj tijesto ima mjesta da se digne barem duplo. Ako se prebrzo digne, premijesite tjesto, spustite ga i neka se ponovno digne. Zadnjih par sati, tijesto prebacite u kalup sa papirom za pečenje i pustite ga da se još jednom digne. Pecite u prethodno zagrijanoj pečnici na 180 stupnjeva od 50-75 minuta.

Ostavite da se ohladi i zamotajte u čistu krpu.

 

RIŽINE POGAČICE-DOSE

1 šalica riže i pola šalice leće ili 1.5 šalica riže-dobro isperite i stavite močiti 24 sata u toplu vodu i 2 žlice jab.octa (lim.soka ili vodenog kefira). Nakon 24h dobro isperite i izmiksajte u blenderu sa 1 žličicom soli. Ostavite tako još 24h. Sada možete umješati i 1 jaje. Pecite na tavi za palačinke na kokosovom ulju ili ghiu kao pogačice ili palačinke.

 

 

 

 

KRUH OD KOKOSOVOG BRAŠNA

1 šalica kokosovog brašna-ako je krupno izmiksajte u mlincu za kavu, 1/3 šalice ghia (ili kokos maslaca ili putra), 6 jaja, 2 žlice meda i ½ žličice soli.

Sve izmiksajte i stavite na nauljeni kalup. Stavite u pečnicu prethodno zagrijanu na 180 i pecite oko 40minuta.

 

Napisala Sanja

Žitarice

Standardno

Pravilna priprema žitarica

Ljudi koji su živjeli  prije industrijalizacije su namakali ili fermentirali svoje žitarice prije nego su ih termički obrađivali. Namakanjem, fermentiranjem, ili klijanjem žitarica aktivira  se enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu koja se nalazi u tim namirnicama. Fitinska kiselina je oblik fosfora koji tijelo ne može iskoristiti . Ona na sebe veže razne minerale iz našeg tijela poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Istraživanja su pokazala da konzumiranjem prevelikih količina fitinske kiseline tijelo izlučuje više kalcija nego što ga dobiva. Tako dolazi do ozbiljnog manjka minerala, metabolizam usporava i tijelo počinje funkcionirati na poseban način. Počinje koristiti što je moguče manje minerala za preživljavanje. Osim toga fitinska kiselina inhibira enzime u našem probavnom traktu poput pepsina koji je potreban za razgradnju proteina u želucu, amilaze potrebne za razgradnju škroba u šećere i tripsina, potrebnog za probavu proteina u tankom crijevu što uzrokuje želučane tegobe i kroničan manjak  nekih aminokiselina. Odrastao čovjek tako može funkcionirati desetljećima, ali kod djece to brzo dovodi do problema poput rahitisa, slabog rasta i razvoja kostiju, lošeg držanja, preuske vilice, kvarenja zubi, anemije i mentalne retardacije. Lako iskoristiv kalcij iz juha od kosti i svježih mliječnih proizvoda, te vitamin D iz nekih životinjskih masti mogu smanjiti neželjene efekte fitinske kiseline. Tu također pomažu vitamini A, C i betakaroten.

Popularna upotreba neobrađenih mekinja je jedan od najgorih primjera modernih namirnica koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme zbog toga što sadrže velike količine fitinske kiseline. Žitne pahuljice, corn-flakes, granola i razne pločice koje se reklamiraju kao zdrava hrana su zapravo štetne za zdravlje zato što su nepravilno pripremljene.

Kod namakanja u toploj filtriranoj vodi može se koristiti svježe iscijeđeni limunov sok, nefiltrirani nepasterizirani jabučni ocat, sirutka( dobivena procijeđivanjem kefira ili jogurta kod kuće) ili  mlaćenica-1 žlica kiseline na svaku šalicu žitarica i to sve neka stoji barem 12h na sobnoj temperaturi.

Amarant, quinoa, smeđa riža, heljda ili proso

Te žitarice su najlakše za probaviti jer sadrže manje fitinske kiseline nego druge. Zapravo, heljda, proso i quinoa su više kao sjemenke nego žitarice. 12 sati namakanja omekšat će ih tako da će krajnji rezultat biti laganiji u teksturi.

Žitarice sa glutenom

Gluten je posebno težak za probaviti. Nalazi se u žitaricama poput ječma, bulgura, kamuta, zobi, raži, dinkela, i pšenice. Njihovim namakanjem (barem 24h – 2 žlice kiseline na 1 šalicu žitarica) gluten se djelomično razgrađuje ,a osmosatnim fermentiranjem  kao u “beskvasnom” kruhu gotovo u potpunosti. Pšenica ima 4 puta više fitaze od riže, a raž još 2 puta više od pšenice što je čini idealnom za pripremanje kvasa za kruh.

Treća mogučnost sa takvim žitaricama je da se prokliju, posuše u dehidratoru i samelju u brašno. Takvo brašno se onda može koristiti u svim receptima kao normalno i nije ga potrebno posebno pripremati.

Klijanje također korisno modificira razne nutricionističke elemente. Prema istraživanjima klijanjem pšenice se povećava udio tiamina(B1) za 28%, riboflavina(B2) za 315%, niacina (B3) za 66%, pantotenske kiseline(B5) za 65%, biotina za 111% , folne kiseline za 278%  i vitamina C za 300%.

Zobene pahuljice-bitno je da nisu rađene na visokim temperaturama jer se pritom uništi fitaza.  Treba ih namakati na sobnoj temperaturi u toploj vodi  24h sa sirutkom, lim.sokom ili jab.octom uz mali dodatak raženog brašna. Nakon toga ih treba kuhati barem 10 minuta.

Kukuruz

On zahtjeva poseban tretman. Znam da ga treba namakati u vapnenoj vodi, ali ne znam kako se to radi, gdje nabaviti vapnenac za to i sve te detalje. Ćim to istražim javljam što sam naučila.

Napisala Sanja

Što treba znati o masnoćama?

Standardno

U namirnicama postoje sljedeće vrste masnoća:

Zasićene masnoće se uglavnom mogu naći u životinjskim masnoćama ili u tropskim uljima poput kokosovog i u manjim količinama u svim biljnim uljima(također ih proizvodi i naše tijelo, najčešće od viška ugljikohidrata). Vrlo su stabilne tako sa sukrute ili polukrute na sobnoj temperaturi.  Kao rezultat njihovog jedinstvenog sastava, teže će užegnuti dok ih se grije za vrijeme kuhanja i formirati opasne slobodne radikale koji mogu uzrokovati razne zdravstvene probele, uključujući srčane bolesti i tumore.

Mononezasićene masnoće se obično nalaze u našoj hrani kao  oleinska kiselina, što je glavni sastojak maslinovog i sezamovog ulja, kao i ulja u bademima, orasima, indijskim oraščićima, kikirikiju i avokadu. Naše tijelo ih također može proizvoditi od zasićenih masnih kiselina kada ih zatreba za razne tjelesne funkcije. Uglavnom su tekuće na sobnoj temperaturi, ali postaju krute kad ih se stavi u hladnjak. Također su relativno stabilne i neće lako užegnuti.

Polinezasićene masti se uglavnom nalaze u našoj hrani kao linolna kiselina (još poznata kao omega-6) i linolenska (omega-3) . Budući da vaše tijelo ne može proizvoditi ove masne kiseline one se nazivaju još i esencijalne i mora ih se dobiti iz hrane. One ostaju tekuće čak i u hladnjaku. Vrlo lako mogu užegnuti što znači da ih se obavezno mora držati u hladnjaku i da ih se nikako ne smije koristiti za kuhanje.

Transmasne kiseline se nalaze u pečenoj hrani, u margarinu, čipsu, brzoj hrani, pommes-frittesu, rafiniranim uljima i brojnim drugim proizvodima. Jako su štetne za naše zdravlje jer loše utjeću na brojne tjelesne funkcije, uključujući sintezu hormona, imuni sistem, metabolizam inzulina i obnavljanje tkiva. Između ostalog, potiću debljanje.

Da sad to primjenimo u praksi, u kuhinji bi trebali imati i koristiti sljedeće masnoće:

PUTAR I GHEE

Jedna od najsavršenijih namirnica koje postoje. Meni nikad nije dosta putra( znate li tajnu francuske kuhinje? Putar, putar i još  putra). Ja nažalost nikad nisam imala priliku vidjeti i probati pravi žuti, ili žuto-narančasti putar od vrhnja krava koje su isključivo na paši koji je bogat vitaminima A i K2, ali i ovaj naš domaći je dovoljno dobar kad nema boljega.

KOKOSOVO ULJE

Bogato određenom vrstom zasićenih masnoća koje naše tijelo odmah može iskoristiti za stvaranje energije. Vrlo je stabilno tako da dugo može stajati na sobnoj temperaturi bez da užegne, što ga čini idealnim za kuhanje i pečenje. Dobar je za štitnu žljezdu jer lagano potiće njen rad. Sadrži laurinsku kiselinu koja je ima jaka antibakterijska, antivirusna i antimikotička svojstva. Ako vam osobno ne paše, probajte palminu mast.

EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE , SEZAMOVO ULJE ili LANENO ULJE

Odlično za salate i preljeve.

PILEĆA, PAČJA, GUŠĆJA, GOVEĐA I SVINJSKA MAST

Koristile su se u tradicionalnim kulturama stoljećima i bile vrlo cjenjene. Njihova kvaliteta ovisi o prehrani životinje tako da na to treba paziti. Odlične su za duboka prženja, pečenja i pirjanja.

ULJE JETRE BAKALARA

Sadrže vrlo bitne omega-3 masne kiseline, od čijeg nedostatka pati većina nas. To dovodi do upalnih procesa u tijelu što pak uzrokuje razna stanja i bolesti. Ono u sebi sadrži vitamine A i D u prirodnom obliku koji rade sinergistički da unaprijede sve tjelesne funkcije. Najkvalitetnije je hladno prešano fermentirano ulje jetre bakalara koje proizvodi tvrtka Green Pastures. Odnedavno ga možete kupiti i u Hrvatskoj.

Pogledajte na stranicu  http://svetahrana.blogspot.com/

Napisala Sanja

Mi smo Zemlja

Standardno

Jeste li ikada razmišljali s koliko bića živimo u simbiozi? Za koliko smo malih nevidljivih stvorenja dom? Kad kažem mi, mislim na naše tijelo: kožu, usta, želudac, crijeva, urogenitalni trakt. Na nama žive trilijuni malih organizama – bakterija. Svaka od njih je život za sebe, a zajedno kao cjelina pomažu nama u održavanju optimalnog zdravlja.

Ravnoteža je čudesna stvar. Sićušni organizmi koji žive s nama u ravnoteži se hrane na nama, razmnožavaju, imaju utočište, a zauzvrat nam pomažu razgraditi hranu, razviti imunitet, sintetiziraju nam vitamine, pomažu apsorpciju hranjivih tvari i brane nas od zločestih bakterija koje nas žele napasti.

Svaki zdrav čovjek na/u sebi nosi oko 2 kilograma bakterija i one su strašno važne za naše zdravlje. Kad narušimo njihovo blagostanje, sebe dovodimo u opasnost od raznih bolesti uključujući alergije, oslabljen imunitet, intolerancije na hranu itd.

Znate li kako se brinuti da naši stanovnici budu sretni? Hranom, naravno. Bakterije vole prirodne proteine i prirodne masnoće. Vole fermentiranu hranu, jaja, mliječne proizvode. Žitarice obrađene tako da se ne potiče truljenje u crijevima i razvitak loših bakterija. Jako su zadovoljne sa pravom živom tradicionalnom hranom, a užasavaju se kad im serviramo suvremenu visoko prerađenu hranu bogatu bijelim šećerom, bijelim brašnom, trans-masnim kiselinama i hrpom dodataka, pojačivača okusa, bojila, stabilizatora…nitko ne bi trebao jesti smeće pa tako ni naša vojska koja nas čuva od neprijatelja.

Zato sljedeći put kad poželite ući u pekaru, kupiti konzervu ili pojesti salamu ili hrenovku, sjetite se da time ubijate svoje stanovnike, a posljedično i sebe. Posvjestite si način na koji je ta “hrana” trebala biti obrađena da bi bila jestiva. Sjetite se što je sve trebalo biti dodano u nju i umjesto toga kupite krišku negog dobrog zrelog sira. Ispecite jaja. Napravite salatu s mesom. Napravite fritattu. Uzmite voćku. Bilo što što bi naši preci (prije barem 500 godina) mogli pronaći u prirodi i pripremiti kraljevsku gozbu.

I ne brinite o masnoćama i kalorijama iz takve hrane. Prestat ćete jesti kad ste siti. Tijelo će vas samo zaustaviti, a to je najbolja kontrola.

Više o tome sljedeći put. 🙂

Napisala Nina

Što je PRAVA hrana?

Standardno

Prava hrana je zdrava hrana, po mogućnosti lokalna, sezonska i napravljena kod kuće.No prije svega, ona je stara hrana. Ljudi su takvu hranu jeli oduvijek, u slučaju mesa, ribe i jaja i milijunima godina. Osim toga, prava hrana je tradicionalna, što znaći da je pripremljena, uzgojena i proizvedena na isti način kao i prije. Npr. prava govedina je ona koja je hranjena isključivo travom; pravo mlijeko je sviježe, nepasterizirano i nehomogenizirano od krava koje se hrane travom, sa puno vrhnja na vrhu; prava jaja su od kokoši koje vani jedu travu, ličinke, crve, insekte, sjemenke, korov, a ne od vegetarijanskih kokoši; prava svinjska mast nije hidrogenizirana kao što je industrijska; pravo maslinovo ulje je hladno prešano tako da u njemu ostaju sačuvani vitamin E i antioksidansi; pravi tofu je napravljen od fermentirane soje tako da je lakše probavljiv; pravi kruh je prirodno fermentiran i ostavljen da se diže barem osam sati; prava palenta je napravljena od sviježe samljevenog kukuruza koji se onda dugo namače u vapnenoj vodi prije kuhanja…..
Dakle, prava hrana je stara i tradicionalna, dok je industrijska hrana nova i sintetička. Prava hrana je u svojoj osnovi konzervativna, ne mijenja se. Pod pravom hranom mislimo na:
-sviježe voće i povrće
-divlju ribu i morske plodove
-meso, divljač, perad i jaja od slobodnih životinja sa pašnjaka
-punomasne sviježe mliječne proizvode od krava sa pašnjaka
-tradicionalne masnoće poput putra, masti, kokosovog i maslinovog ulja
-cjelovite žitarice i mahunarke pripremljene namakanjem, fermentiranjem i kuhanjem
-fermentiranu hranu poput jogurta, kefira, kiselog kupusa, kombuče, misa i kiselog kruha
-zaslađivaće poput sirovog meda, rapadure, sucanata, suhog voća, i kvalitetnog javorovog sirupa.

Napisala Sanja