Što treba znati o masnoćama?

Standardno

U namirnicama postoje sljedeće vrste masnoća:

Zasićene masnoće se uglavnom mogu naći u životinjskim masnoćama ili u tropskim uljima poput kokosovog i u manjim količinama u svim biljnim uljima(također ih proizvodi i naše tijelo, najčešće od viška ugljikohidrata). Vrlo su stabilne tako sa sukrute ili polukrute na sobnoj temperaturi.  Kao rezultat njihovog jedinstvenog sastava, teže će užegnuti dok ih se grije za vrijeme kuhanja i formirati opasne slobodne radikale koji mogu uzrokovati razne zdravstvene probele, uključujući srčane bolesti i tumore.

Mononezasićene masnoće se obično nalaze u našoj hrani kao  oleinska kiselina, što je glavni sastojak maslinovog i sezamovog ulja, kao i ulja u bademima, orasima, indijskim oraščićima, kikirikiju i avokadu. Naše tijelo ih također može proizvoditi od zasićenih masnih kiselina kada ih zatreba za razne tjelesne funkcije. Uglavnom su tekuće na sobnoj temperaturi, ali postaju krute kad ih se stavi u hladnjak. Također su relativno stabilne i neće lako užegnuti.

Polinezasićene masti se uglavnom nalaze u našoj hrani kao linolna kiselina (još poznata kao omega-6) i linolenska (omega-3) . Budući da vaše tijelo ne može proizvoditi ove masne kiseline one se nazivaju još i esencijalne i mora ih se dobiti iz hrane. One ostaju tekuće čak i u hladnjaku. Vrlo lako mogu užegnuti što znači da ih se obavezno mora držati u hladnjaku i da ih se nikako ne smije koristiti za kuhanje.

Transmasne kiseline se nalaze u pečenoj hrani, u margarinu, čipsu, brzoj hrani, pommes-frittesu, rafiniranim uljima i brojnim drugim proizvodima. Jako su štetne za naše zdravlje jer loše utjeću na brojne tjelesne funkcije, uključujući sintezu hormona, imuni sistem, metabolizam inzulina i obnavljanje tkiva. Između ostalog, potiću debljanje.

Da sad to primjenimo u praksi, u kuhinji bi trebali imati i koristiti sljedeće masnoće:

PUTAR I GHEE

Jedna od najsavršenijih namirnica koje postoje. Meni nikad nije dosta putra( znate li tajnu francuske kuhinje? Putar, putar i još  putra). Ja nažalost nikad nisam imala priliku vidjeti i probati pravi žuti, ili žuto-narančasti putar od vrhnja krava koje su isključivo na paši koji je bogat vitaminima A i K2, ali i ovaj naš domaći je dovoljno dobar kad nema boljega.

KOKOSOVO ULJE

Bogato određenom vrstom zasićenih masnoća koje naše tijelo odmah može iskoristiti za stvaranje energije. Vrlo je stabilno tako da dugo može stajati na sobnoj temperaturi bez da užegne, što ga čini idealnim za kuhanje i pečenje. Dobar je za štitnu žljezdu jer lagano potiće njen rad. Sadrži laurinsku kiselinu koja je ima jaka antibakterijska, antivirusna i antimikotička svojstva. Ako vam osobno ne paše, probajte palminu mast.

EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE , SEZAMOVO ULJE ili LANENO ULJE

Odlično za salate i preljeve.

PILEĆA, PAČJA, GUŠĆJA, GOVEĐA I SVINJSKA MAST

Koristile su se u tradicionalnim kulturama stoljećima i bile vrlo cjenjene. Njihova kvaliteta ovisi o prehrani životinje tako da na to treba paziti. Odlične su za duboka prženja, pečenja i pirjanja.

ULJE JETRE BAKALARA

Sadrže vrlo bitne omega-3 masne kiseline, od čijeg nedostatka pati većina nas. To dovodi do upalnih procesa u tijelu što pak uzrokuje razna stanja i bolesti. Ono u sebi sadrži vitamine A i D u prirodnom obliku koji rade sinergistički da unaprijede sve tjelesne funkcije. Najkvalitetnije je hladno prešano fermentirano ulje jetre bakalara koje proizvodi tvrtka Green Pastures. Odnedavno ga možete kupiti i u Hrvatskoj.

Pogledajte na stranicu  http://svetahrana.blogspot.com/

Napisala Sanja

Oglasi

Mi smo Zemlja

Standardno

Jeste li ikada razmišljali s koliko bića živimo u simbiozi? Za koliko smo malih nevidljivih stvorenja dom? Kad kažem mi, mislim na naše tijelo: kožu, usta, želudac, crijeva, urogenitalni trakt. Na nama žive trilijuni malih organizama – bakterija. Svaka od njih je život za sebe, a zajedno kao cjelina pomažu nama u održavanju optimalnog zdravlja.

Ravnoteža je čudesna stvar. Sićušni organizmi koji žive s nama u ravnoteži se hrane na nama, razmnožavaju, imaju utočište, a zauzvrat nam pomažu razgraditi hranu, razviti imunitet, sintetiziraju nam vitamine, pomažu apsorpciju hranjivih tvari i brane nas od zločestih bakterija koje nas žele napasti.

Svaki zdrav čovjek na/u sebi nosi oko 2 kilograma bakterija i one su strašno važne za naše zdravlje. Kad narušimo njihovo blagostanje, sebe dovodimo u opasnost od raznih bolesti uključujući alergije, oslabljen imunitet, intolerancije na hranu itd.

Znate li kako se brinuti da naši stanovnici budu sretni? Hranom, naravno. Bakterije vole prirodne proteine i prirodne masnoće. Vole fermentiranu hranu, jaja, mliječne proizvode. Žitarice obrađene tako da se ne potiče truljenje u crijevima i razvitak loših bakterija. Jako su zadovoljne sa pravom živom tradicionalnom hranom, a užasavaju se kad im serviramo suvremenu visoko prerađenu hranu bogatu bijelim šećerom, bijelim brašnom, trans-masnim kiselinama i hrpom dodataka, pojačivača okusa, bojila, stabilizatora…nitko ne bi trebao jesti smeće pa tako ni naša vojska koja nas čuva od neprijatelja.

Zato sljedeći put kad poželite ući u pekaru, kupiti konzervu ili pojesti salamu ili hrenovku, sjetite se da time ubijate svoje stanovnike, a posljedično i sebe. Posvjestite si način na koji je ta “hrana” trebala biti obrađena da bi bila jestiva. Sjetite se što je sve trebalo biti dodano u nju i umjesto toga kupite krišku negog dobrog zrelog sira. Ispecite jaja. Napravite salatu s mesom. Napravite fritattu. Uzmite voćku. Bilo što što bi naši preci (prije barem 500 godina) mogli pronaći u prirodi i pripremiti kraljevsku gozbu.

I ne brinite o masnoćama i kalorijama iz takve hrane. Prestat ćete jesti kad ste siti. Tijelo će vas samo zaustaviti, a to je najbolja kontrola.

Više o tome sljedeći put. 🙂

Napisala Nina

Zeleni frape

Standardno

Frape od banana, avokada i spiruline

2-3 banane, pola avokada i žličica spiruline, 1 šalica i više vode

Odličan način kako konzumirati avokado i spirulinu koji sami po sebi nisu baš ukusni.

Avokado je prepun minerala i vitamina. Zbog vitamina E štiti srce i krvne žile. Omekšava kožu. Vitamini (A, B, C i E) koje sadrži, štite epidermu od sunca i starenja, a ovo je djelovanje pojačano i prisustvom magnezija, cinka i mangana, minerala zaslužnih za ravnotežu kože. Sadrži od 12 do 30 posto lipida, te je tako odličan izvor masnih kiselina. Pomaže stvaranje korisnog kolesterola (HDL), a istodobno ograničava stvaranje onog “štetnog” (LDL). Avokado se od ostalog voća i povrća izdvaja izuzetno velikim sadržajem minerala i oligoelemenata: 1400 mg na 100 g, što je triput više od drugog svježeg voća. Vrlo veliki sadržaj kalija pomaže eliminaciju toksina iz organizma, a zahvaljujući vlaknima olakšava probavu. Bogat je još i fosforom, željezom i bakrom. Smanjuje umor, smiruje nervozu i potiče obrambene mehanizme organizma. Sadrži i betakaroten i B-vitamine. Dobar je za infekcije mokraćnih putova, povišenu tjelesnu temperaturu, i razdražljivost. Njegova koštica sadrži antibiotske tvari, a njegovo lišće tjera insekte.

Spirulina je jedan od najbogatijih izvora beta-karotena među cjelovitim namirnicama. Spirulina je mikroskopska modro-zelena alga, biljni plankton u obliku male spirale, po čemu je dobila i ime. Cjeloviti je i prirodni dodatak prehrani koji sadrži izvanrednu kombinaciju beta-karotena, klorofila, vitamine B skupine (B1, B2, B12) cjelovite proteine te mnoštvo minerala i enzima važnih za ljudsko zdravlje. Najbogatiji je izvor karotenoida, u dnevnoj dozi ima dvostruko više željeza nego u dvije šalice špinata, dok bjelančevina ima više nego govedina. Preporuča se svima koji trebaju dopunske nutrijente te sportašima, rekonvalescentima i starijima, a povoljno djeluje na imunitet, vid, kožu i krv te kognitivne funkcije.

Napisala Sanja

Što je PRAVA hrana?

Standardno

Prava hrana je zdrava hrana, po mogućnosti lokalna, sezonska i napravljena kod kuće.No prije svega, ona je stara hrana. Ljudi su takvu hranu jeli oduvijek, u slučaju mesa, ribe i jaja i milijunima godina. Osim toga, prava hrana je tradicionalna, što znaći da je pripremljena, uzgojena i proizvedena na isti način kao i prije. Npr. prava govedina je ona koja je hranjena isključivo travom; pravo mlijeko je sviježe, nepasterizirano i nehomogenizirano od krava koje se hrane travom, sa puno vrhnja na vrhu; prava jaja su od kokoši koje vani jedu travu, ličinke, crve, insekte, sjemenke, korov, a ne od vegetarijanskih kokoši; prava svinjska mast nije hidrogenizirana kao što je industrijska; pravo maslinovo ulje je hladno prešano tako da u njemu ostaju sačuvani vitamin E i antioksidansi; pravi tofu je napravljen od fermentirane soje tako da je lakše probavljiv; pravi kruh je prirodno fermentiran i ostavljen da se diže barem osam sati; prava palenta je napravljena od sviježe samljevenog kukuruza koji se onda dugo namače u vapnenoj vodi prije kuhanja…..
Dakle, prava hrana je stara i tradicionalna, dok je industrijska hrana nova i sintetička. Prava hrana je u svojoj osnovi konzervativna, ne mijenja se. Pod pravom hranom mislimo na:
-sviježe voće i povrće
-divlju ribu i morske plodove
-meso, divljač, perad i jaja od slobodnih životinja sa pašnjaka
-punomasne sviježe mliječne proizvode od krava sa pašnjaka
-tradicionalne masnoće poput putra, masti, kokosovog i maslinovog ulja
-cjelovite žitarice i mahunarke pripremljene namakanjem, fermentiranjem i kuhanjem
-fermentiranu hranu poput jogurta, kefira, kiselog kupusa, kombuče, misa i kiselog kruha
-zaslađivaće poput sirovog meda, rapadure, sucanata, suhog voća, i kvalitetnog javorovog sirupa.

Napisala Sanja